Blog evolutionis

Grupa paleonotologa je otkrila najstariju životinju s kralježnicom. Ime joj je Coronacollina acula i stara je oko 560 milijuna godina, što znači da je iz pretkambrija. Ovo otkriće doprinosi istraživanjima o izumiranju životinja te promjenama okoliša, a zanimljivo je i stoga što može olakšati prepoznavanje života na drugim planetima.
Više na Science Daily

4. dio

5. dio

6.dio

This image released by the journal Science shows the right hand skeleton of the adult female Australopithecus sediba against a modern human hand. A detailed analysis of 2 million-year-old bones found in South Africa offers the most powerful case so far in identifying the transitional figure that came before modern humans, findings some are calling a potential game-changer in understanding evolution

Yahoo donosi članak LiveScience o ostacima dva kostura koji bi mogli biti pravi preci današnjih ljudi. Dosadašnji nalazi uglavnom se odnose na pretke izumrlih vrsti ljudi, dok bi se ovi ostaci mogli povezati s današnjim ljudima.
Glave poveznice traže se na 1. Veličini i razvijenosti mozga, 2. Obliku zdjelice koja je dovoljno široka za prolaz relativno velike dječje glave, 3. Oblika šake, palac i kažiprst se koriste bez velike upotrebe dlanova, 4. Oblika stopala koje više nije prilagođeno hvatanju za grane.
Vrsta je nazvana Australopithecus sediba i slučajno je pronađena ujednoj špilji južne Afrike.
Procjenjuje se da su fosili stari oko 2 milijuna godina.

Čini se da su nas nendertalski ojačali toliko da smo preživjeli. BBC News objavljuje članak u kojem iznosi da su potomci svih ogranaka ljudi, osim onih koji su ostali u Africi, imunološki ojačali nakon mješanja s Neandertalcima i praljudima Denisove špilje.

Previous research had indicated that prehistoric interbreeding led to up to 4% of the modern human genome.

Makar su “pomogli” ljudima preživjeti, sami u tome nisu uspjeli.

“Initially you have small bands of Europeans exploring, having a difficult time and making friends with the natives; but as they establish themselves, they become less friendly and more likely to take over their resources and eliminate them.

Nature je napravio prilog o otkriću otisaka tetrapoda 18 milijuna godina prije nego se do sada pretpostavljalo.

Reportaža o otkriću pretpovijesnih otisaka prvih kopnenih životinja koji su ostali fosilizirani čak 18 milijuna godina prije nego se do sada pretpostavljalo.

Nazvana je Ardi, živjela je prije 4,4 milijuna godina u Etiopiji, a njezine su kosti nastariji fosilni ostaci dvonožnog hominida. Iako su njezin fosil nađen još 1992. godine, znanstvenicima je trebalo punih 17 godina kako bi temeljito istražili ostatke toga stvorenja koje baca novo svjetlo na nepoznati period evolucije kada su se naši preci odvojili od čimpanzi.

To nije obični fosil. To nije čimpanza, ali nije ni čovjek. Ardi nam pokazuje što smo nekad bili – izjavio je Tim White, slavni paleontolog sa Sveučilišta Berkeley i voditelj višegodišnjeg istraživanja koje je u obliku 11 članaka objavljeno u novom broju časopisa Science.

Čovjek i čimpanza potječu od zajedničkog pretka, a do razdvajanja dviju vrsta došlo je prije oko šest milijuna godina. Kada su paleontolozi 1992. godine u pustinji, 230 kilometara od Adis Abebe, našli kutnjak hominida, naslutili su da bi ih taj arhaični zub mogao dovesti do nove vrste, jedne od ?karika koje nedostaju? u našem evolucijskom putu.

Cijeli tekst na srenicama Jutarnjeg lista.

Svante Paabo, švedski biolog koji se bavi evolucijskom genetikom, govorio je na simpoziju o Darwinu u organizaciji HAZU. Dr. Paabo je direktor odjela za genetiku na Max Planck institutu u Leipzigu na kojemu su nedavno dekodirali genom neandertalca.

Govoreći na skupu Dr. Paabo je naglasio da su neandertalci naši najbliži rođaci i da su veliki dijelovi našeg genoma identični onome koji su imali neandretalci. Govoreći u geološkom vremenu, naši najbliži rođaci izumrli su relativno nedavno, prije samo 30,000 godina (što je prije otprilike samo 2,000 generacija). Za razliku od čimpanzi, koje su s nama imale zajedničkog pretka prije 5-7 miliona godina, neandertalci su posjedovali FOXP2 gen za koji se smatra da je odgovoran za govor kod modernih ljudi. Dakle, barem sa genetskog stanovišta, neandertalci su vjerojatno mogli govoriti.

Više pročitajte na stranicama Jutarnjeg lista.

Na institutu Max Planck u Leipzigu, njemački stručnjaci za dekodiranje DNA završili su sa sekvencioniranjem DNA neandertalaca iz Krapine. Sada kada je cijeli posao gotov, znanstevnici će biti u mogučnosti usporediti DNA današnjih ljudi (Homo Sapiens Sapiens) i našeg krapinskog pračovjeka te napokon definitivno utvrditi koje su razlike među nama. Preliminarne analize pokazuju da nije bilo nikakvog miješanja gena između nas (Cro Magnon) i neandertalaca. Više na Večernji list i Jutarnji list.