Blog evolutionis

The Guardian donosi članak o miševima nastalim iz matičnih stanica.

In the shorter term, being able to create eggs in the lab from stem cells could help scientists to better understand female infertility by giving them insights into how eggs age and how they sometimes develop incorrectly.

Robert Norman, a professor of reproductive and periconceptual medicine at the University of Adelaide, said the research would one day allow infertile women to have genetically related children, but that would be far in the future. “Major concerns still need to be addressed including long-term health of the offspring,” he said.

Nature je objavio vodič za ENCODE!

They’ve discovered a far larger chunk of our genetic code is biologically active than previously thought.

The researchers hope the findings will lead to a deeper understanding of numerous diseases, which could lead to better treatments.

More than 400 scientists in 32 laboratories in the UK, US, Spain, Singapore and Japan were involved.

Their findings are published in 30 connected open-access papers appearing in three journals, Nature, Genome Biology and Genome Research.

The Encyclopedia of DNA Elements (Encode) was launched in 2003 with the goal of identifying all the functional elements within the human genome.

A pilot project looking at 1% of the genome was published in 2007.

If one compares the DNA “letters” in the sequences of all three species, there is only a 1.3% difference between humans and their ape cousins.

The separation between the bonobo and the chimp is smaller still. Only four letters in every thousand is changed.

But as similar as their genomes are, bonobos and chimps do display some quite diverse behaviours.

Chimps are very territorial and resort to aggressive actions to resolve conflicts, whereas bonobos are more placid and will use sex as a tool to settle their differences.

“That’s the great hope,” said Dr Prufer. “If you look at bonobos, chimpanzees and humans, what you can see is that there are some specific characteristics that we share with both of them.

“So, for instance, the non-conceptive sexual behaviour is a trait that is certainly shared with bonobos, while the aggressive behaviour unfortunately is also a trait that is shared with chimpanzees.

Gen za plavu kosu pojavio se više puta i zato se razlikuje. Najveća učestalost plave kose izvan Europe je kod ljudi koji su izrazito tamne kože.

pojavila se:

Bustamante thinks the Melanesian mutation might have arisen between 5,000 and 30,000 years ago. 10587.jpg” alt=”"

koji gen je mutirao:

…revealed that the islanders’ blonde hair was strongly associated with a single mutation in the TYRP1 gene.

Nature

11. travnja 2012. u 18 sati
Institut Ruđer Bošković, Dvorana III. krila,
Bijenička cesta 54, Zagreb
Ulaz slobodan za građanstvo!
Voditelj tribine: Prof. dr. Boris Labar
Predavači:
1. Prof. Dr. Drago Batinić: Matične stanice – značajke i funkcija
2. Dr. sc. Mirna Golemović: Mezenhimske matične stanice
3. Prof. dr. Boris Labar: Matične stanice – klinička primjena

CFI

Na portalu split.com.hr pojavio se članak o Ministrici zaštite okoliša i prirode dr. sc. Mireli Holy:

Zbilja volim senzacionalizam koji je zavladao hrvatskim medijima, a posebno me veseli kada na portalima ili u novinama osvanu spektakularni naslovi sljedećeg stila: Stiže novo ledeno doba!, Smrtonosna bakterija se širi Europom! ili Ptičja gripa/SARS/Mars napada!. Iako je popularizacija znanosti iznimno važna i javnost treba izvijestiti o njenim najnovijim dostignućima, to se mora raditi pomoću provjerenih činjenica. Kako je u nas ipak zanimljivija popularizacija pod svaku cijenu (drama sells), novinari redovito kao stručnjaka zovu nekoga tko nema veze s mozgom, a kamoli sa dotičnom temom, ali eto voli pričati pa je šteta ne podijeliti njegov genij s ionako neinformiranom javnošću. Naravno, ta jadna javnost i dalje ostaje neupućena, ali zato dobije svoju dnevnu dozu zastrašivanja od vrlih nam eksperta. Također me dodatno impresionira, a pomalo i zastrašuje, kada svoje bisere na znanstvene teme prosipaju vladini službenici koji se navodno biraju po kompetentnosti (živi bili pa vidili).

U takvoj se ulozi nedavno našla i ministrica zaštite okoliša i prirode, dr.sc. Mirela Holy, koja je za portal cudaprirode.com dala intervju povodom tribine Mistični GMO. Ministrica je svoje negativno mišljenje o GMO-u (genetski modificiranim organizmima) formirala isključivo na temelju činjenice da se primjenom GMO-a smanjuje bioraznolikost, a kada joj je novinar spomenuo kako je Miroslav Radman više puta istaknuo da je i sama ljudska vrsta proizvod genetskih modifikacija, ministrica je odgovorila: “Svatko ima pravo na svoje mišljenje i stav. Ne slažem se s gospodinom Radmanom i ne znam na temelju koje spoznaje temelji zaključak da smo nastali genetskom manipulacijom. Mislila sam da je u znanosti još uvijek široko prihvaćena teorija evolucije, ali možda nisam u tijeku. Teorije genetičke manipulacije kao objašnjenje nastanka Homo sapiensa vezivala sam, moram priznati, više uz teorije Ericha von Danikena koji je tvrdio da je čovjek nastao genetičkim usavršavanjem primata genima intelektualno razvijenijih vanzemaljaca.”

4. dio

5. dio

6.dio

1.dio

2. dio

Novi List objavljuje članak o otkriću našeg znanstvenika o stvaranju novih gena.

U članku pod naslovom ‘The evolutionary origin of orphan genes’, objavljenom u časopisu Nature Reviews of Genetics, autori su pokazali da spontano stvaranje novih gena koji imaju potpuno jedinstvene sekvence, predstavlja mehanizam koji djeluje tijekom svih evolucijskih epoha i nije svojstven samo ranom nastanku života na Zemlji prije otprilike 3,5 milijarde godina.

Najnovije studije pokazuju da su preci suvremenih ljudi živjeli na područjima sjeverne Engleski prije više od 40 tisuća godina, što je 7 tisuća godina ranije nego li se do sada mislilo. Analiza komadića kosti zubala, pronađen u špilji kod Torquaya ukazuje da su Neandertalci i preci suvremenih ljudi zajednički živjeli na području Europe.

Independent opširnije.

Europa je konačno odobrila, nakon višegodišnjeg odbijanja, novu vrstu genetski modificiranog krumpira koji je uzgojen u Americi. Znanstvenici u uspjeli umetnuti gene divljeg krumpira koje ne napada kasna plijesan, vrste koja je prouzročila veliku glad u Irskoj.

Odobri li se sadnja ovog krumpira, na tržnicama i u dućanima će se naći 2014. i 2015. godina.

Independent opširnije.

Britanski znanstvenici osudili su zabranu patentiranja u Europi istraživanja na matičnim stanicama. Kažu da će zabrana dovesti do toga da svoja istraživanja ne mogu plasirati u Europi, već će na njima zarađivati SAD i zemlje Azije.

Europski sud u Luksemburgu donio je presudu koja je obvezujuća u svim zemljama EU. Zabranjeno je patentirati istraživanja na matičnim stanicama i svi dosadašnji patenti će postati ništavni. Sudski postupak su započeli Greenpeace iz Njemačke i Oliver Brüstle, direktor Instituta za rekonstuktivnu neurologiju pri bonskom sveučilištu.
Presuda ne dovodi u pitanje moralnost korištenja embrija u istraživanjima ali dolazi do istog zaključka kao katolička crkva koja smatra da uništavanje embrija iz epruvete nije prihvatljivo.
Istraživanja na matičnim stanicama:

Spinal injury The cells could be injected into spinal cords to restore lost nerve function.
Parkinson’s disease Scientists hope to test new treatments on laboratory “models” of the disease based on human cells.
Heart disease This could be tackled by injecting stem cells into the damaged site and allowing them to re-populate the damaged area of the organ.

Independent opširnije.
Independent još opširnije.

Guardian donosi članak o izmjeni genetskog materijala koji su znanstvenici izveli na stanicama kvasca.

Scientists made sections of chromosomes, the long molecules that bear DNA, and transferred them into yeast cells, of the kind normally used in baking.

The cells adopted the new genetic code as part of their normal cellular machinery and, to the scientists’ surprise, appeared as healthy as their natural counterparts.

The feat is a big step towards the manufacture of completely synthetic organisms that could be designed to churn out biofuels, vaccines and industrial chemicals, said Jef Boeke, who led the study at Johns Hopkins University in Maryland.

Promjene su napravljene na računalu gdje su digitalno izdvojili nepotrebne dijelove DNK na kromosomima. Znanstvenici očekuju da će takav pristup biti široko primjenjiv:

“Man and yeast have this ancient relationship. We’ve been brewing beer and making bread since before the written word,” said Boeke. “Nowadays, a major share of fermentation is done using yeast, and that’s everything from making vaccines to chemicals and biofuel production.